Dom garde

Zalaganjem tadašnjeg komandanta Kraljeve Garde i kasnije predsednika vlade, divizijskog generala Petra Živkovića, nasuprot jedne od fontana u Gardijskom parku, podignute su dve reprezentativne zgrade – Gardijski dom i Štab komande Kraljeve Garde, u akademskom stilu sa pilastrima, kapitelima i timpanonima nad bočnim fasadama.

dom-garde.jpg
Zdanje Gardijskog doma podignuto je još 1926. godine po projektu nepoznatog autora, mada ga neki autori pripisuju ruskom inženjeru i arhitekti Hrisanifu Vinogradovu. Zdanje je otvoreno iste godine na Đurđevdan. Enterijer Gardijskog doma je bio raskošno uređen, a slikar Jovan Bijelić izradio je ciklus od sedam kompozicija, kojih danas više nema.

Na spratu Gardijskog doma nalazi se Svečana sala, posebno uređena i dekorisana za odigravanje oficirskih balova. U okviru sale nalazili su se saloni kraljice i kralja. Na  suprotnom zidu od ulaza nalazio se portret velikog formata kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića u gardijskoj uniformi i na belom konju, koji je izradio francuski slikar Žorž Skot.

Isti, ali manji portret kralja nalazi se u Belom dvoru, koji je ranije stajao u spavaćoj sobi kralja Petra Drugog Karađorđevića. Sa leve i desne strane velikog portreta u Velikoj sali stajali su portreti kralja i kraljice. Na centralnom delu Velike sale dominirao je veliki venecijanski luster, koji je nakon Drugog svetskog rata pronađen u Bugarskoj i vraćen na svoje mesto. Nažalost, tokom bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine od posledica detonacije u neposrednoj blizini Gardijskog doma, luster je pao i u većoj meri je oštećen. Danas na njegovom mestu stoji drugi kristalni luster.

U sklopu Gardijskog doma, u njegovoj neposrednoj blizini, nalazili su se pomoćni objekti u kojima su radili kuvari, konobari, frizeri, berberi, kao i ostalo pomoćno ljudstvo. Nešto kasnije, u krugu pomoćnih objekata izgrađena je staklena bašta u koju su se odlagale palme Gardijskog parka neposredno pred zimu. Staklena bašta funkcionisala je do perioda posle Drugog svetskog rata.

Krug Gardijskog doma sa pomoćnim objektima bio je ograđen zidanom ogradom na čijim su prolazima stajale zidane stražarske kućice. Izgradnjom Letnje dvorane, nešto kasnije, jedan deo pomoćnih objekata je uklonjen, a u periodu nakon Drugog svetskog rata, svi pomoćni objekti su uklonjeni zbog izgradnje aneks-sale. Predsednik Gardijskog doma bio je konjički pukovnik Ratko Raketić, koji je kasnije postao i komandant Kraljeve Garde.

U samoj blizini Gardijskog doma, tačnije preko puta, podignut je još jedan reprezentativni objekat, Štab komande Kraljeve Garde.  U tom zdanju bio je smešten rukovodeći kadar Kraljeve Garde. Ovaj objekat ni danas nije promenio svoju prvobitnu namenu, a u njemu su bile smeštene i druge komande jedinica Jugoslovenske narodne armije, i danas Vojske Srbije.

Takođe, u toku Drugog svetskog rata, nemački okupatori su u njoj smestili jednu od komandi jedinica Vermahta. Iza zdanja Štaba komande Kraljeve Garde nalaze se i dva pomoćna objekta, pored kojih se nalazi jedan sazidani izvor vode. Uz sam izvor izgrađena je jedna omanja fontana u kojoj danas žive ukrasne ribe. Do današnjih dana ova dva zdanja nisu promenila svoj prvobitni izgled, dajući današnjoj kasarni Topčider prepoznatljiv autentični oblik nekadašnjeg Gardijskog kompleksa iz onog vremena. 

Dom garde se nalazi u sastavu Reprezentativnih objekata Garde. Prvenstveno se koristi za održavanje svečanosti, prijema, muzičkih koncerata, predavanja, obuke i sastanaka, a u slobodnim terminima daje se u zakup. U sastavu Doma Garde nalaze se:

  • Svečana sala
  • Mala sala
  • Kongresna dvorana
  • Aneks-sala
  • Staklenik i mali salon
  • Žuti i Beli salon sa holom
  • Bife i hol.