Komemoracija žrtvama fašizma u Jajincima
U Spomen parku „Jajinci“, kod Beograda, održana je komemoracija logorašima streljanim u periodu od 1941. do oslobođenja Beograda, oktobra 1944. godine. Uz najviše državne i vojne počasti, na nekadašnjem stratištu, gde je za tri ratne godine na različite načine ubijeno više od 60.000 ljudi, najviše Srba, Roma i Jevreja, vence su položili predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici diplomatskog...
U
Spomen parku „Jajinci“, kod Beograda, održana je komemoracija
logorašima streljanim u periodu od 1941. do oslobođenja Beograda, oktobra
1944. godine. Uz najviše državne i vojne počasti, na nekadašnjem
stratištu, gde je za tri ratne godine na različite načine ubijeno više
od 60.000 ljudi, najviše Srba, Roma i Jevreja, vence su položili
predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici diplomatskog kora,
grada Beograda i opštine Voždovac, preživeli logoraši i njihovi potomci,
predstavnici udruženja Roma i Jevreja i boračkih organizacija.
Komemoraciji
žrtvama fašizma, streljanim u Jajincima, prisustvovali su i predsednik
Narodne skupštine Srbije Nebojša Stefanović, ministri u Vladi Srbije,
načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Ljubiša Diković,
crkveni velikodostojnici, potomci logoraša i mnogobrojni građani.
Obraćajući
se prisutnima, predsednik Srbije Tomislav Nikolić je između ostalog
rekao da su na današnji dan 1944. godine, odlukom nemačkih okupacionih
vlasti u Beogradu da raspuste Banjički logor, prestali stravični zločini
nad nedužnim i nevinim ljudima u logorima Beograda.
Na ovom
mestu srpske tragedije na strelištu u Jajincima ubijen je najveći broj
ljudi u čitavoj okupiranoj Srbiji. Večito ćemo da se sećamo žrtava
okupacije u Srbiji i Beogradu. Ovde je streljano više od 60, više od 80
hiljada ljudi, teško je kad ne možete da prebrojite koliko ste izgubili,
rekao je predsednik Srbije i podsetio da su žrtve zločina u Jajincima
bili rodoljubi svih nacionalnosti, najviše Srbi, Jevreji i Romi.
Žrtva
koju su podneli nevini građani Srbije, pripadali oni oslobodilačkom
pokretu ili ne, obavezuju nas da nikada ne zaboravimo da su mržnja i zlo i
nasilje koje iz njih proističe, dela koja ne smeju da se ponove. Ne smemo
da dozvolimo da se zločini i žrtve zaborave, jer je život čoveka,
fizički i duhovni integritet, njegovo neotuđivo pravo. Podsećanje na žrtve
nije samo poštovanje prošlosti, to je naša obaveza za budućnost.
Sećajući se žrtava moramo da nađemo u sebi snagu da oprostimo i da
izmolimo oproštaj za one prema kojima su neki od nas krivi. Samo tako
možemo da nastavimo dalje, samo takav čin svrstava nas u demokratske i
civilizovane nacije kojima su suštinske vrednosti utemeljene duboko u
srcima i određuju njihovo ponašanje, rekao je predsednik Nikolić i dodao:
Srbija
je demokratska zemlja, posvećena negovanju istorije, tradicije i tekovina
koje su nam ostavili naši slavni preci, ali je okenuta i ka budućnosti,
pomirenju, snaženju zajedničkog života sa svim narodima, sa onima od
kojih smo stradali i sa onima koji su stradali od pojedinaca iz našeg
naroda. Zločinci moraju da odgovaraju, bilo koje da su nacionalnosti.
Srbija očekuje da i drugi razmišljaju na taj način, ne prihvatamo više da
nas tretiraju kao narod koji ne zaslužuje svoju slobodu u svojoj
državi. Ispunjavamo sve obaveze ali tražimo da svoje obaveze ispune i
prema nama. Nijedan rat, nasilje, zločin bilo koje vrste nije dobro
doneo, ni zločincu ni žrtvi. I zato se stratišta u Jajincima uvek treba
sećati. Nikada više ništa slično ne sme da se ponovi. Ne postoji
opravdanje za zločin, ne postoji opravdanje za agresiju, svaki problem
može i mora da se reši kompromisom i razgovorom. Nasilje rađa nasilje i to
je začarani krug, pun gorčine i zla. Zato želimo pomirenje, stabilnost i
bolji život za sve građane Srbije, regiona i sveta. Mi to možemo,
iskreno želimo da se zločini nikada ne ponove, a svoje potomstvo
vaspitavamo da ceni i obezbeđuje mir i prihvatanje drugih, bez obzira na
verske, etničke, polne, kulturne i sve druge razlike. Na mestu najveće
grobnice na strelištu nalazi se beli golub, rad vajara Vojina Stojića,
to je spomenik koji šalje pravu poruku s ovog tragičnog mesta, jednu od
onih po kojima se Srbija prepoznaje. Podneli smo najveću žrtvu, a
pružamo ruku pomirenja, sloge i ljubavi među ljudima. Poklonimo se senima
onih koji su mislili na nas, a ne na sebe. Vreme je da neki od nas
prestanu da misle samo na sebe i da počnu da misle i na druge, kako bi
Srbija, naša mojka, ponovo bila ponosna na svoju decu, rekao je
predsednik Tomislav Nikolić na komemoraciji žrtava fašističkih zločina u
Jajincima.
Okupljenima se obratila i preživela logorašica Dušica Milačić,
nastavnica u penziji iz Jagodine, rođena u logoru na Banjici, 21. maja
1942. godine. Svojim potresnim svedočenjem Dušica Milačić je, između
ostalog, zahvalila svim oslobodiocima, svim ljudima, koji su svoj život
posvetili slobodi i životu u slobodi.
U dolini Lipovačkog potoka
u Jajincima, gde je pre Drugog svetskog rata bio vojni poligon, nemački
okupator je od 1941. do 1944. streljao od 60.000 do 80.000 ljudi, najviše
na jednom mestu u Srbiji.
Mnogi od njih bili su zatočeni u logoru na Banjici. Prilikom obeležavanja
20 godina od oslobođenja srpske prestonice na nekadašnjem gubilištu
otvoren je veliki memorijalni park sa spomenikom, postavljenim na mestu
najveće grobnice na strelištu. Na vrhu spomenika se nalazi beli golub
kao simbol mira. Danas je bivše strelište preuređeno u Spomen park koga
posećuju kako domaći tako i inostrani posetioci.
Komemorativna
svečanost u Jajincima je završena scenskim recitalom u koreografiji
Jovana Ristića, u kome su učestvovali poznati prvaci beogradskog
glumišta.
