INTERVJU NAČELNIKA GENERALŠTABA GENERAL-POTPUKOVNIKA ZDRAVKA PONOŠA AGENCIJI TANJUG
Utorak, 25.3.2008 | Intervjui
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general potpukovnik Zdravko Ponoš, u intervjuu agenciji Tanjug, ocenio je danas da odluka o isporuci američke vojne opreme Kosovu ne predstavlja oružanu pretnju Srbiji, ali je politički svakako reč o nekorektnom, neprimerenom i štetnom potezu. "Odluka predsednika SAD Džordza Buša da odobri isporuku vojne opreme takozvanom nezavisnom Kosovu zaslužuje pažnju i to nije korak u dobrom smeru. To je pogrešna stvar", izjavio je Ponoš.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general potpukovnik Zdravko Ponoš, u intervjuu agenciji Tanjug, ocenio je danas da odluka o isporuci američke vojne opreme Kosovu ne predstavlja oružanu pretnju Srbiji, ali je politički svakako reč o nekorektnom, neprimerenom i štetnom potezu.
– Odluka predsednika SAD Džordza Buša da odobri isporuku vojne opreme takozvanom nezavisnom Kosovu zaslužuje pažnju i to nije korak u dobrom smeru. To je pogrešna stvar – izjavio je Ponoš.
Prema njegovim rečima, "Kosovu u ovom momentu sigurno ne treba dodatno naoružanje, koliko su mu potrebni traktori, seme, škole, obdaništa, radna mesta...".
– Mislim da bi takva pomoć stanovništvu Kosova u ovom momentu bila mnogo primerenija ako imamo u vidu da je konflikt iza nas i da je ovo postkonfliktni period, primetio je načelnik Generalštaba VS i dodao da nije jasno šta se dobro dobija isporukom naoružanja vladi samoproglašene države Kosovo. – Ne verujem da to bitno remeti vojni balans u regionu i to ne predstavlja direktno vojnu pretnju Srbiji. Bilo bi, uostalom, jako loše kada bi naoružavanje dve i po hiljade ljudi predstavljalo direktnu ili trenutnu oružanu pretnju Srbiji, rekao je on.
– Politički je to svakako neprimeren gest, štetan gest odlazeće američke administracije ili bolje da kažem dela te administracije, pre svega, možda nekoliko ljudi koji završavaju posao započet još za vreme Klintonove administracije – ocenio je Ponoš.
Odluka američke administracije, prema njegovim rečima, svakako neće doprineti unapređenju srpsko-američkih, a pogotovo srpsko-američkih vojnih odnosa. Ponoš smatra “da je takav gest pre svega kompenzacija za sporu, ili sporu u odnosu na očekivanu, dinamiku priznavanja samoproglašene nezavisnosti Kosova. Možda je to kompenzacija i smirivanje ekstremista na Kosovu, ali to je kratkovido i dugoročno ne nosi ništa dobro", rekao je on.
Ponoš je ocenio da stanje bezbednosti u Kopnenoj zoni bezbednosti nije narušeno, ali da je vrlo osetljivo. Vojska Srbije, rekao je, pažljivo prati situaciju, spremna je da preduzima mere shodno situaciji na terenu i da brzo reaguje zajedno sa ostalim snagama bezbednosti Srbije.
– U ovom momentu nema potrebe za dodatnim pojačanim angažovanjem, a jedan od razloga što to ne radimo je i naša namera da svojim aktivnostima ne odvlačimo pažnju sa problema na Kosovu i Metohiji, kojima KFOR i UNMIK treba da se posvete – rekao je on i dodao da "nivo poverenja koji smo izgradili u prethodnom periodu omogućava da se tako ponašamo".
– Saradnja VS i KFOR-a je, pre svega, vezana za odnose duž administrativne linije i u tom pogledu nije bilo narušavanja naše saradnje", rekao je on, ističući da je saradnja "i dalje vrlo korektna i u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama sa obe strane". Ponoš je istakao da je "za vreme dešavanja koja su usledila nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova bio u redovnom kontaktu sa komandantom KFOR-a generalom Gzavije Bo de Marnakom. "Razmenjivali smo informacije. U nekoliko navrata smo se i savetovali šta je mudro da se radi u takvoj situaciji, i to je bilo dobro. A ta vrsta komunikacije je ishod prethodno uspostavljenog poverenja i ugleda koji VS ima poštujući međunarodno potpisane sporazume i obaveze koje Srbija ima", rekao je on.
Ponoš je kazao da je "prilikom dešavanja 17. marta komandantu KFOR-a ukazao da su događaji u severnom delu Kosovske Mitrovice pokazali da su izabrani loše vreme i loša metodologija za izvedenu akciju i da je bilo elemenata prekomerne upotrebe sile". On je naveo da je komandantu KFOR-a preneo "da nije način da se sa ozbiljnom vojno-policijskom silom rešava problem 'oslobađanja' jedne zgrade".
– U isto vreme i agresivan nastup građana prema pripadnicima KFOR-a i UNMIK-a nije nešto što ide u prilog našim interesima, jer Srbe na Kosovu u ovom momentu nema ko drugi da štiti osim međunarodnih snaga, koje su tamo u sklopu mandata UN što mi priznajemo i prihvatamo, rekao je on.
Ponoš je istakao i da "zato svaki sukob između Srba i pripadnika KFOR-a i UNMIK-a na Kosovu treba izbegavati, jer to sigurno ne vodi u dobrom smeru".U isto vreme događaji od 17. marta su pokazali, izgleda, da je postojala i 'treća strana', kojoj je bio interes da se takvi sukobi dese i da se na taj način prekriju sećanja na pogrom koji su Srbi doživeli na isti dan pre četiri godine", naveo je on.
– Ponoš je o događajima od 17. marta i načinu kako da se smire strasti i preduprede slična dešavanja razgovarao i sa komandantom združenih NATO snaga u Napulju admiralom Fitzgeraldom, navodeći da se u svemu nisu složili, ali da je važno da postoji obostrana spremnost za otvorenu komunikaciju, posebno u kriznim situacijama.
Ponoš je naveo i da je prilikom događanja na kontrolnom punktu Jarinje kod Leposavića bio u kontaktu sa komandantom KFOR-a pokušavajući da utiče "de se deblokiraju demonstranti koji su ostali zaglavljeni na tom prelazu, jer ta pat pozicija ničemu ne bi vodila".
Načelnik Generalštava je naveo i da je "komunikacija koju VS ima sa lokalnim stanovništvom (u Kopnenoj zoni bezbednosti) i dalje jako dobra i da ono što smo mi do sada uložili u tu komunikaciju daje rezultate". On je naveo da su se na jugu centralne Srbije "lokalni albanski lideri korektno ponašali u prethodnom periodu", dodajući da "pozdravlja takvo ponašanje koje smiruje strasti i posebno njihovu spremnost da participiraju u političkom životu Srbije".
Osvrnuvši se na započete reformske procese u VS, Ponoš je naveo da je opremanje novim sredstvima jedan do prioriteta u tom procesu, ali i oslobađanje od zastarelih viškova naoružanja i vojne opreme.
– Važno je da ne pravimo dodatni trošak čuvajući ono što nam objektivno ne treba i držeći u vojsci opremu koja jednostavno više nije odgovarajuća za odgovor na nove bezbednosne izazove sa kojima se suočavamo, rekao je on. Ponoš je naveo da smo "zato i grupisali tehniku koja nam ne treba i da nešto od toga neće moći da se proda" precizirajući da "neka stara sredstva poput tenkova T-55 svakako nisu hit na međunarodnom tržištu naoružanja i vojne opreme".
– Možda ozbiljniji problem u ovom momentu su viškovi municije i minsko-eksplozivnih sredstava kojima su zatrpana naša skladišta... To je jedan od ozbiljnijih bezbednosnih izazova sa kojima se suočava Srbija a i mnoge druge zemlje, rekao je on. Ukazao je i da problem viškova zastarele municije i manjka kvalitetnog skladišnog prostora Vojska ne može sama da reši, a pomoć Vlade najavljena nakon eksplozije u skladištu kod Paraćina ostala je na nivou obećanja.
Ponoš je rekao i da je nabavka telekomunikacione opreme jedan od naših prioriteta jer u toj oblasti preko 20 godina nismo kupovali ozbiljnija sredstva. – Taj prioritet je već stigao do završne faze ugovaranja i već ove godine očekujemo isporuke nekih od tih sredstava. To je dugoročan projekat, rekao je on dodajući da je to veoma skup projekat koji ne može da se isfinansira iz jednogodišnjeg budzeta odbrane.
On je dodao i da "je deo sredstava za finansiranje nabavke telekomunikacione opreme trebalo da se obezbedi tako što vojska mora da izađe iz jednog frekvencijskog opsega zato što ga preuzimaju komercijalni korisnici, uključujući i operatere mobilne telefonije".
– Nije imperativ vojske da izađemo iz tog frekvencijskog opsega, nego postoji nekakav širi društveni interes. Zato je bilo i normalno da se to finansira ekstra parama, van redovnog vojnog budzeta, rekao je on.
Ponoš je dodao da postoji takva odluka Vlade "koja, nažalost, na taj način nije ispoštovana" navodeći da "nismo dobili sredstva u iznosu oko tri milijarde dinara, nego su ona praktično deo redovnog budzeta".
"To nije najbolji način da se vojska dodatno i brzo opremi, kao što postoje politička obećanja, rekao je on dodajući da je sledeći prioritet opremanje vojske oklopnim vozilima točkašima, što je, takođe, dugoročan projekat.
Ponoš je rekao da su u oblasti modernizacije vojnog vazduhoplovstva "napravljeni ozbiljni iskoraci posle višegodišnjeg zastoja".
– Problem sa mlaznim gorivom je prevaziđen zahvaljujući, između ostalog, angažovanju aktuelnog menadzmenta Ministarstva odbrane i taj problem više ne postoji. Naši piloti sada mogu da lete dovoljno, rekao je on. General je podsetio i da se remontuju i modernizuju avioni MiG-29 i da smo započeli sa remontom transportnih helikoptera Mi-8 i Mi-17 kao i borbenih helikoptera Mi-24.
Ponoš je rekao i da se radi na modernizaciji naših raketnih sistema "kub" i "neva" pri čemu se oslanjamo na domaće razvojne, istraživačke i proizvodne potencijale, s obzirom da je nabavka novih sistema u ovom momentu nešto što nam nije dostižno. "Tu su i radarski sistemi gde imamo nekoliko generacija radara a koje, uz izvesne modifikacije, možemo da koristimo. To je sve deo koncepta koji sada razvijamo, tkz. "Centra za kontrolu suvereniteta vazdušnog prostora" ...potrebno je da to bude uvezan sistem po ugledu na moderne evropske vojske", rekao je on.
Ponoš je rekao i da je započeta izrada programskih dokumenata za nabavku novog višenamenskog borbenog aviona, "ali nije realno da ćemo moći da uđemo u nabavku pre 2011–2012."
Osvrnuvši se na saradnju sa NATO programom "Partnerstvo za mir", on je rekao da se ta saradnja "nije unapredila od momenta kada je Srbija ušla u taj program i da je to šteta".
– Naš nivo saradnje u programu "Partnerstvo za mir" je gotovo isti u ovom momentu kao i kada nismo bili u tom programu. To je posledica činjenice što Srbija nije otvorila misiju u Briselu i što nismo potpisali takozvani bezbednosni sporazum sa NATO-om, rekao je on.
Načelnik Generalštaba je naveo da VS "nastavlja saradnju sa Nacionalnom gardom Ohaja u domenu u kome može".
– Nakon događaja ispred američke ambasade u Beogradu Stejt dipartment je naložio da se povuče deo osoblja i porodica što je direktno prouzrokovalo i to da američko vojno osoblje sada ne može da putuje u Srbiju, rekao je on i izrazio očekivanje da će američka strana uskoro revidirati bezbednosnu procenu.
Ponoš je rekao da je VS time "došla u situaciju da neke aktivnosti iz državnog partnerstva sa Ohajom ne možemo da realizujemo u Srbiji" navodeći da smo "u isto vreme nastavili realizaciju nekih aktivnosti u Ohaju".
– To su pre svega tehničke aktivnosti gde se radi o sticanju znanja i razmeni iskustava i taj interes za saradnjom između Nacionalne garde Ohaja i naše vojske postoji i dalje", rekao je Ponoš.
